четвртак, 17. новембар 2011.

Analiza privatizacije državnog kapitala u preduzećima sa područja Banja Luke

Piše: Siniša Božić, ekonomista

Radi privrednog značaja Banja Luke, kao najznačajnijeg ekonomskog centra Republike Srpske, čini se svrsishodno analizirati proces privatizacije na području ove lokalne zajednice. Banja Luka privredi RS doprinosi visokih 20%, koliki je i procenat građana RS koji živi na tom području.

Na području grada Banja Luke je inicijalno utvrđeno 185 preduzeća koja su obuhvaćena procesom privatizacije državnog kapitala. U analizi je posmatrano 95 preduzeća, koja su privatizovana i koja još uvijek postoje (ili je pokrenut stečajni postupak-u 7 slučajeva), odnosno nisu likvidirana. Analiza je obuhvatila samo akcionarska društva, u periodu od 2003-2009. godine. Podaci o društvima ograničene odgovornosti nisu javno dostupni, iako ovakva privredna društva zauzimaju značajan procenat u ekonomiji kako Banja Luke tako i cijele RS/BiH.

1. maj Drvodjelska ad Banja Luka

1. maj Metalska ad Banja Luka

1. maj Završni radovi ad Banja Luka

22. decembar ad Banja Luka

Agrocentar ad Jezero

Agrokrajina ad Banja Luka

Auto škola ad Banja Luka

Autoprevoz ad Banja Luka

Autoservis Centar ad Banja Luka

Autoservis Krajina ad Banja Luka

Banjalučka pivara ad Banja Luka

Banjaluka-film ad Banja Luka

Belfan ad Banja Luka

Belira ad Banja Luka

Bemind ad Banja Luka

Beograd ad Banja Luka

Betonski proizvodi ad Banja Luka

Blik ad Banja Luka

Bosna-trgovina ad Banja Luka

Čajavec - Sistemi upravljanja ad Banja Luka

Čajavec - uslužne djelatnosti ad Banja Luka

Čajavec-alatnica Banja Luka

Celeks ad Banja Luka

Celkon ad Banja Luka

Cvjećar ad Banja Luka

Ekonomski institut ad Banja Luka

Elektro-servis ad Banja Luka

Elmont ad Banja Luka

Fabrika duvana ad Banja Luka

Fabrika kože Lauš ad Banja Luka

Fruktona ad Banja Luka

Glas Srpske - Grafika ad Banja Luka

Glas Srpske - Trgovina ad Banja Luka

Glas Srpske ad Banja Luka

Građa ad Banja Luka

Gradska pivnica ad Banja Luka

Hemiks ad Banja Luka

Hidromontaža ad Banja Luka

Hotel Bosna ad Banja Luka

Hotel Palas ad Banja Luka

Imako ad Banja Luka

Internacional ad Banja Luka

Jelšingrad livnica čelika ad Banja Luka

Kameni agregati ad Banja Luka

Konzum ad Banja Luka

Kozaraputevi ad Banja Luka

Krajinaauto ad Banja Luka

Krajina-lijek ad Banja Luka

Krajinapremjer ad Banja Luka

Krajina-promet ad Banja Luka

Kristal ad Banja Luka

Magrel ad Banja Luka

Malpreh ad Banja Luka

Mateks ad Banja Luka

Medicinska elektronika ad Banja Luka

Meridijan ad Banja Luka

Merkur ad Banja Luka

Metal ad Banja Luka

Mljekarska industrija ad Banja Luka

Naš dom ad Banja Luka

Nova radinost ad Banja Luka

Nova sirovina ad Banja Luka

ODGP Krajina ad Banja Luka

Petrol ad Banja Luka

Plan ad Banja Luka

Poljoeksport ad Banja Luka

Projekt ad Banja Luka

Put ad Banja Luka

Putnik ad Banja Luka

Rekreaturs ad Banja Luka

Relaks ad Banja Luka

Robna kuća Boska ad Banja Luka

Rotas ad Banja Luka

Samački smještaj ad Banja Luka

Sintetik ad Banja Luka

Šipad Krajina ad Banja Luka

TAM ad Banja Luka

Telekom Srpske ad Banja Luka

Termomontaža ad Banja Luka

TOP ad Banja Luka

Tranšped ad Banja Luka

Trgoauto ad Banja Luka

Trgoremont ad Banja Luka

Tržnica ad Banja Luka

Tvornica obuće Bosna ad Bronzani Majdan

Univerzum ad Banja Luka

Urbanistički zavod ad Banja Luka

Uslužne djelatnosti ad Banja Luka

Veleprehrana ad Banja Luka

Veletekstil ad Banja Luka

Veselin Masleša ad Banja Luka

Veterinarska stanica ad Banja Luka

Vetprom ad Banja Luka

Vitaminka ad Banja Luka

Zastava-auto ad Banja Luka

Zavod za izgradnju ad Banja Luka

Struktura kapitala i novčani efekti privatizacije

Prosječno učešće državnog kapitala u posmatranih 95 preduzeća, jeste 30,89%. Ovaj kapital je prodan za 59.011.285 KM u gotovini (bez Telekoma Srpske), te 39.159.866 KM stare devizne štednje, odnosno 1.322.477.465 KM gotovine, uključivši Telekom Srpske.

Ako isključimo Telekom, to znači da je državni kapital u banjalučkim preduzećima prodan za prosječno oko 620.000 KM u gotovini (po preduzeću). Troškovi sticanja stare devizne štednje (kojom se mogao plaćati državni kapital u privatizaciji) su bili prosječno oko 10%. Dakle, ukupan prosječan trošak kupovine jednog banjalučkog preduzeća iznosi: 620.000 KM gotovine + 41.500 KM koji je bio neophodan da se kupi SDŠ (39.159.866/94/10) = 661.500 KM.

Novi vlasnici kupljenog državnog kapitala su dalje išli ili u povećanje svog učešća, ili u zajedničko djelovanje sa ostalim akcionarima te masovno formirali svoje uprave, odnosno oni snose odgovornost za djelovanje i funkcionisanje privatizovanih preduzeća.

Analiza pokazatelja poslovanja privatizovanih preduzeća 2003-2009

Zbirno poslovni prihodi

Zbirno stalna imovina

Zbirno kapital

Zbirno dobit (gubitak)

Zbirno broj zaposlenih

2003

414.976.010

752.520.981

641.070.332

-31.079.549

9.143

2004

428.940.864

768.154.362

616.143.493

-22.021.499

8.561

2005

380.361.285

652.926.329

474.853.632

-34.710.494

7.510

2006

364.403.611

686.259.246

509.314.138

-22.047.495

7.023

2007

414.385.561

736.751.892

457.205.695

-21.934.507

6.640

2008

510.010.196

675.783.414

475.356.300

5.343.437

6.471

2009

470.115.358

659.176.030

453.634.858

7.562.586

6.027

*bez Telekoma Srpske (nivo poslovnih prihoda i stalne imovine Telekoma, i sva ostala posmatrana 94 preduzeća je gotovo jednak, a razlika u zbirnoj dobiti u korist Telekoma je tolika da jednostavno nema svrhe uprosječavati ostala preduzeća sa pokazateljima Telekoma, što je i razlog odvojenog navođenja podataka)

Zaključci:

  • Poslovni prihodi pokazuju nestalno kretanje, preduzeća ostvaruju uglavnom gubitke ili minornu dobit, a broj zaposlenih pada,
  • Kapitalna osnova preduzeća pada, što je rezultat smanjenja kapitala po osnovu gubitaka koja su nastali tokom, poslije rata i u samom procesu privatizacije,
  • Stalna imovina je u manjem padu, obzirom da u stalnu imovinu posmatranih preduzeća uglavnom spadaju zemljište i građevinski objekti (mada, u određenom procentu, preduzeća nisu upisana kao vlasnici zemljišta već imaju pravo trajnog korištenja, odnosno lokalna zajednica raspolaže zemljištem a isto se ne vodi u bilansima takvih preduzeća) koji sporo zastarijevaju, a manjim dijelom se otuđuju-prodaju, ili isknjižavaju na drugi način,
  • Profitabilnost posmatranih preduzeća je katastrofalna-sva 94 posmatrana banjalučka preduzeća su u 2009. godini zabilježila samo 7,5 mil KM dobiti, odnosno za interval od 2003-2009. godine, ova preduzeća su ostvarila kumulativno 239 mil KM gubitaka i 120 mil KM dobiti, što znači da je zbirni rezultat poslovanja navedenih preduzeća u navedenom intervalu, generisanje 119 mil KM gubitka, a ukoliko bi se uzeli realni parametri (odnosno, nominalne pokazatelje uprosječili sa stopom inflacije u posmatranom periodu), stanje bi bilo još gore,
  • Prosječni pokazatelj povrata na kapital (ROE) prosječno iznosi 3,52, odnosno, ako se isključe preduzeća koja su negativno poslovala (i za koje se navedeni pokazatelj ne može računati), preduzeća koja su pozitivno poslovala, su na svakih 3,52 KM kapitala, ostvarila 1 KM dobiti. Za poređenje, prosječan povrat na kapital u privredi EU je iznosi 10% (do izbijanja aktuelne krize), prosječan povrat na kapital u tridesetogodišnjem periodu ulaganja na američka tržišta kapitala iznosi 11%, itd. te je jasno da za posmatrana preduzeća koja posluju pozitivno, ovako nizak povrat na kapital u sedmogodišnjem posmatranom periodu je preko 70% manji od prosječnog povrata na kapital u EU i USA,
  • Prosječan prihod po zaposlenom u navedenom intervalu iznosi godišnje oko 34.000 KM, za poređenje, u sličnom vremenskom intervalu, u susjednoj Hrvatskoj isti pokazatelj iznosi preko 100.000 KM. Zaključak je da ovakvom niskom prihodu po zaposlenom doprinosi višak radnika koji nemaju posla, odnosno zastarjelost sredstava za rad, tehnološkog procesa, slab plasman proizvoda na tržište i sl.,
  • Pojedina preduzeća su prodavana za nerealno niske iznose novca, npr. ''Vitaminka'' ad Banja Luka – procjenjen kapital na 16,4 mil KM, prodana za 250.000 KM, ''Fruktona'' ad Banja Luka – procijenjen kapital na 5,1 mil KM, prodana za 25.000 KM, ''Mljekarska industrija'' ad Banja Luka, procijenjen kapital na 7,2 mil KM, prodana za 500.000 KM, ''Čajavec-Sistemi upravljanja'' ad Banja Luka, procijenjen kapital na 6,3 mil KM, prodano za 100.000 KM, ''Fabrika duvana'' ad Banja Luka, procjenjen kapital na 5 mil KM, prodana za 2 mil KM, itd.,
  • Dividenda je isplaćena u samo 6 posmatranih preduzeća (računajući ''Telekom''),
  • Pred gašenjem i nestankom (radi smanjenja broja zaposlenih i poslovnog prihoda, gubitaka te stečaja) se nalazi 45 preduzeća (skoro polovina od posmatranog), a to su:

1. maj Drvodjelska ad Banja Luka

1. maj Metalska ad Banja Luka

1. maj Završni radovi ad Banja Luka

22. decembar ad Banja Luka

Agrocentar ad Jezero

Autoservis Centar ad Banja Luka

Autoservis Krajina ad Banja Luka

Belfan ad Banja Luka

Belira ad Banja Luka

Beograd ad Banja Luka

Blik ad Banja Luka

Čajavec - Sistemi upravljanja ad Banja Luka

Čajavec - uslužne djelatnosti ad Banja Luka

Cvjećar ad Banja Luka

Elektro-servis ad Banja Luka

Elmont ad Banja Luka

Fabrika kože Lauš ad Banja Luka

Fabrika duvana ad Banja Luka

Fruktona ad Banja Luka

Hemiks ad Banja Luka

Hidromontaža ad Banja Luka

Imako ad Banja Luka

Internacional ad Banja Luka

Konzum ad Banja Luka

Krajinaauto ad Banja Luka

Krajinapremjer ad Banja Luka

Naš dom ad Banja Luka

Nova radinost ad Banja Luka

Poljoeksport ad Banja Luka

Šipad Krajina ad Banja Luka

Trgoauto ad Banja Luka

Tvornica obuće Bosna ad Bronzani Majdan

Univerzum ad Banja Luka

Uslužne djelatnosti ad Banja Luka

Zastava-auto ad Banja Luka