понедељак, 23. октобар 2017.

Spisak mogućih kandidata za predsjedničke funkcije sve duži

piše: Slobodan Vasković

Spisak predsjedničkih kandidata, posebno onih koji se vide u trci za predsjednika RS, sve je duži.

Poslednji u nizu je Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a, koji je rekao da ne bi imao ništa protiv toga da bude kandidovan.

Isti izjavu dao je i Mladen Bosić, bivši čelnik te stranke.

Iz Saveza za promjene, kojeg pored SDS-a, čine i PDP i NDP, ranije je stigla i najava da bi Mladen Ivanić bio odličan kandidat i za predsjednika RS i za člana Predsjedništva BiH.

Sam Ivanić je u jednom intervjuu jasno aludirao da bi se ponovo rado vidio na poziciji člana Predsjedništva BiH, ali u SzP-u ne postoji još uvijek raspoloženje da se njemu dodijeli ta ili bilo koja druga nominacija.

Primarno to raspoloženje ne postoji unutar SDS-a, jer Ivanić je u protekle tri godine u nekoliko navrata svjesno urušio političke interese bloka koji ga je 2014. iznio do pozicije člana Predsjedništva BiH, zarad sopstvenih, dnevnopolitičkih, interesa. 

Pominje se i Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine, kao mogući kandidat za predsjednika RS, ali on je, gotovo sigurno, ispao iz te utrke, jer iza sebe ima samo Darka Babalja.

Babalj je, trenutno, najveći unutrašnji problem SDS-a, pošto rovari na sve strane kako bi stabilizovao svoju veoma poljuljanu poziciju u partiji.

To rovarenje Babalja će prije izvesti iz stranke, nego mu povratiti rejting, koji je poodavno izgubio, budući da je ogrezao u kriminalnim radnjama.

Kako sada stvari stoje, najizgledniji kandidat za člana Predsjedništva BiH, ispred ove političke grupacije, je Mirko Šarović, visoki funkcioner SDS-a i ministar trgovine u Savjetu ministara BiH.

Šarović ima bezrezervnu Govedaricinu podršku za kandidaturu, kao i brojnih drugih visokih funkcionera stranke.

Što se, pak, definitivne nominacije za predsjednika RS tiče, tu je, kada je Savez za promjene u pitanju, još uvijek sve otvoreno. 

Šarovića i politički protivnici iz vladajuće nomenklature vide kao najozbiljnijeg protivnika i zbog toga će se, u narednom periodu, naći pod vrlo širokim udarom, primarno SNSD-a.

Ni stranke koje čine Režim (SNSD, DNS, SP) još uvijek nisu odlučile ko će ih predstavljati u trci za oba predsjednička nivoa.

SNSD će, bez sumnje, imati oba kandidata - i za člana Predsjedništva BiH i za predsjednika RS, iako je DNS najavio da će zahtijevati jednu od kandidatura. 

Međutim, DNS koji je sve nestabilniji, zbog brojnih unutrašnjih sukoba (posebno sudara Marko Pavić-Nedeljko Čubrilović), teško da može računati na bilo kakvu koalicionu milost SNSD-a.

Isto se odnosi i na Petra Đokića, lidera SP-a, koji je sebe vidio kao kandidata za predsjednika RS ispred vladajuće koalicije.

Đokićeva kandidatura će ostati samo na ideji, a SNSD trenutno ima tri vrlo ozbiljna kandidata za poziciju predsjednika RS: To su Željka Cvijanović, Nebojša Radmanović i Siniša Karan.

Milorad Dodik je protiv Radmanovićeve kandidature, a punu podršku daje Cvijanovićevoj.

Međutim, sve je više onih koji smatraju da Karan treba da bude kandidat za predsjednika RS.

Karan je generalni sekretar u kabinetu predsjednika RS, a bio je i predsjednik Komisije za održavanje referenduma o datumu Dana RS.

Tada se, u stranci, nametnuo kao osoba koja je ostavila pozitivan utisak u javnosti i od tada njegove pozicije unutar SNSD-a stalno jačaju.

U ovom trenutku on je nominaciji za predsjednika RS, ispred SNSD, mnogo bliži od Radmanovića, ali je ispred njega još uvijek Cvijanovićeva, iako je dosta onih u toj stranci koji smatraju da ona ne može pobijediti u izbornoj trci.

Što se tiče kandidature za člana Predsjedništva BiH, tu se čeka na odluku Milorada Dodika da li će/neće prihvatiti da bude u trci za taj izborni nivo.

Postoji vrlo snažna grupacija u vrhu SNSD-a koja smatra da Dodik ne treba da ide u tu trku, već da, nakon izbora 2018., ponovo bude premijer (ukoliko SNSD ostvari pobjedu); Postoji i podvarijanta da Dodik bude kandidat za člana Predsjedništva BiH, pa, ukoliko pobijedi, odstupi sa te funkcije, prepusti je nekom od stranačkih funkcionera, koji bi bili izabrani u parlament BiH, a on preuzme premijersku poziciju.

Dok Dodik ne odluči da li će se kandidovati za člana Predsjendištva BiH, niko iz SNSD-a ni ne pokušava da se nametne kao mogući pretendent za tu poziciju.

Ono što je nesporno jeste da će Dodik lično odlučiti ko su kandidati za predsjedničke funkcije, ali je nesporno da to neće uraditi prije konsultacija sa Igorom Radojičićem, gradonačelnikom Banjaluke.

GO SNSD Banjaluka ubjedljivo je najjači dio te stranke i bez podrške Radojičića nijedan kandidat SNSD-a ne može računati na prolaz.       

Dodik računa na punu Radojičićevu lojalnost, kao “revanš što mu je dao priliku da bude gradonačelnik”.


U oba bloka smatraju da je još uvijek prerano za donošenje konačne odluke o tome ko će biti nominovani za predsjedničke funkcije, tako da će se u narednom periodu sigurno pojaviti još nekoliko imena kao potencijalnih kandidata.