понедељак, 19. фебруар 2018.

Sergej Lavrov, ministar inostranih poslova Rusije (intervju): Zainteresovani smo da prisustvujemo i u informativnom prostoru prijateljskih država, sa kojima nas vežu vekovi, u celom nizu slučajeva (video)

Beogradska agencija “BETA” uradila je intervju sa Sergejom Lavrovim, ministrom inostranih poslova Rusije, pred njegovu posjetu Srbiji, 21. i 22. februara ove godine.

Od “BETE” sam dobio prava na emitovanje dijela intervjua, koji se odnosi na Balkan.




BETA: U poslednje vreme u EU objašnjavaju povišenu pažnju za Balkan širenjem uticaja u tom regionu Rusije, Kine, Turske. Da li taj uticaj zaista raste? I kako Rusija vidi svoje prisustvo u regionu - političko, vojno, ekonomsko? 

Sergej Lavrov: Svoje prisustvo na Balkanu vidimo isključivo konstruktivno. Ne osećamo nikakvu zabrinutost zbog zemalja koje ste pomenuli, kao što su Kina, Turska, pa i druge države koje pokazuju interes za razvoj saradnje sa balkanskim državama. U vremenu globalizacije ne vidim nikakvih prepreka za saradnju. 

Najvažnije je da je reč o iskrenoj težnji da se konkretni projekti realizuju uz uzajamnu korist, a ne da se obeleži svoje prisustvo u regionu protiv nekoga. Rusija nikada u istoriji Balkana nije donosila konfrontaciju, i uvek se starala da u istoriji Balkana likvidira konfrontaciju. Pomagala je balkanskim državama da odbrane ineterese svoje državnosti, interese svojih predaka, svojih religioznih, kulturnih, civilizacionih korena. I sada se upravo takvom logikom rukovodimo kada razvijamo našu saradnju. Ako uzmete Tursku, mi sada zajedno sa Turcima želimo da se balkanskim državama poveća mogućnost za dobijanje ruskog gasa. 

Već se aktivno realizuje projekat Turski tok, radimo to otvoreno i spremni smo da prihvatimo bilo koje odluke, uzimajući u obzir interese balkanskih država i EU. Tu smo apsolutno otvoreni, nikakvih skrivenih planova nema. Ipak, za razliku od takve otvorene linije, gde smo usmereni smo na saradnju i sa zemljama regiona i sa onim državama koje žele da tu rade na konstruktivnoj i otvorenoj osnmovi, vidimo pokušaje SAD i te iste EU, da u svojoj balkanskoj politici dodaju antiruski element. 

Mi nikada, ni u jednoj prestonici, na Balkanu ili bilo gde, ne trčimo po kabinetima i tim pre ne govorimo javno da ne treba biti u prijateljstvu sa nekim od naših Zapadnih kolega. A Vašington i neke evropske prestonice šalju svoje emisare na Balkan sa tim preciznim ciljem: ne družite se sa Rusijom, odbacujte bilo kakvu saradnju sa Rusijom, u bilo kojim oblastima. 

Vi ste kao na primer naveli zahtev EU o spoljnoj politici, uključujući i antirusku komponentu. To je tužno, i ja se nadam da će to postepeno shvatati oni koji se drže takve pozicije. To apsolutno protuvureči našim zajedničkim izjavama koje su davane posle završetka hladnog rata, uključujući i u OEBS, da se ne sme jačati svoja bezbednosat na račun drugih, a upravo to pokušavaju da učine, pokušavajući da uguraju Balkan u politiku linija podela, u politiku okruženja Rusije, vojne strukture Alijanse, uz grubo kršenje džentmentskih dogovora koji su svojevremeno zaključivali tovariši (drugovi) i džentlmeni.

BETA: Kako objašnjavate pojačano prisustvo Rusije na Balkanu poslednjih godina, kroz medije, kroz NVO, kroz „meku snagu“?
Sergej Lavrov: Mi smo zainteresovani za očuvanje naših istorijskih, duhovnih, kulturnih veza sa prijateljima na Balkanu. Mi predlažemo ekonomske projekte koje nikome ne namećemo. Predlažemo da se razmotre ti uslovi na kojima ti projekti mogu da se realiziuju, i prihvatamo bilo koje rešenje koje partner donese nakon što je proučio naš predlog. Mi smo zainteresovani, naravno, i za razvoj kulturnih kontakata. 

Pomenuo sam Hram Svetog Save, učestvujemo u njegovoj rekonstrukciji i nadam se da će rezultat biti dobar. Taj projekat je veoma važan, i srpsko rukovodstvo tome pridaje veliki značaj. Da, zainteresovani smo da prisustvujemo i u informativnom prostoru prijateljskih država, sa kojima nas vežu vekovi, u celom nizu slučajeva. 


Ako pogledate statistiku, ja je tačno ne znam, ali sam uveren da će se pojaviti ubedljive cifre koji procenat balkanskog informativnog prostranstva zauzima Rusija i koji procent zauzimaju zapadni mediji. Verovatno, da bio postojao pluralizam u mišljenju za koji se stalno zalaže naš partner Zapad, nije štetno za balkanske radio slušaoce, TV gledaoce, korisnike društvenih mreža da imaju dodatnu tačku gledišta.